
Objavljujemo prilog hrvatskog autora (@matijadukic). U članku autor pokušava vizuelno da predstavi dve ključne statistike pandemije koronavirusa. Informacije crpi iz podataka sa Univerziteta Džon Hopkins. Međutim, tamo gde podaci nesdostaju on sam dodaje manje korekcije. U vizuelizaciju uključuje Sloveniju, Hrvatsku i susedne zemlje. Autor svakodnevno dopunjava tablice i komentare. Članak je poslednji put ažuriran 27. marta 2020.
Posebno su korisne i zanimljive dve ključne statistike o koronavirusnom fenomenu: trenutni broj aktivnih slučajeva i prosečna dnevna stopa smrtnosti.
Nadgledani vremenom, oni daju jasnu sliku o napredovanju virusa i trenutnom stanju epidemije na globalnom nivou, posebno ako uporedimo različite zemlje.
KORONAVIRUS – AKTIVNI PRIMERI
Nadgledanje svakodnevno aktivnih slučajeva (potvrđeni slučajevi, nema smrtnih slučajeva i izlečenih slučajeva) umesto ukupnog broja slučajeva (ili samo novi broj slučajeva) pruža bolji uvid u trenutnu rasprostranjenost bolesti i opterećenje zdravstvenog sistema zemlje u određenom danu.
Poređenje nekih od najugroženijih zemalja na ovaj način omogućava brzi snimak trenutnih globalnih „vrućih tačaka“. Datumi kada su zemlje zvanično ušle u karantin takođe se pripisuju (izvor je Vikipedija). Iako se u većini slučajeva zatvaranja postepeno uvode (po regionima i obimu).
Odmah vidimo da je zatvaranje u Kini funkcionisalo kako je broj aktivnih slučajeva pao tri nedelje nakon što je grad Vuhan prešao u karantin. To je razlog da verujemo da ćemo slične rezultate moći da vidimo i u drugim zemljama. Sjedinjene Države danas imaju više aktivnih slučajeve nego bilo koja druga zemlja ikad, i čini se da ne usporavaju.
Pogledajmo ove zemlje, ali sve sa iste polazne tačke – sa danom kada je broj slučajeva premašio 100: